Trg Male Gospe 3, 22222 Skradin   •     +385 (0)22 771 076   •     grad.skradin@si.t-com.hr

Materijalna

Grad Skradin je tipičan mediteranski grad koji karakteriziraju elementi srednjovjekovnog graditeljstva primjereni dalmatinskim urbanim cjelinama. Njegovu ambijantalnu graditeljsku baštinu krase uske ulice i skale, sa nekoliko polukružnih voltova, čija su pročelja kuća većim dijelom žbukana, a tek je manji dio njih okrunjen pravilnim kamenim naslagama. Nad starom gradskom jezgrom koji je zaštićen spomenik kulture, izdiže se povijesna utvrda Turina sa koje puca predivan pogled na siluetu grada i skradinski akvatorij.

Bogata graditeljska spomenička baština drevnog Skradina danas je prepoznatljiva po arhitektonskim sklopovima isključivo zapadne provenijencije. To se zorno uočava na jednoj od najljepših građevina, Nadžupsko-opatskom dvoru, koji je sam po sebi i u sebi muzejska riznica sakralnog i etnografskog blaga. Sa likovnim umjetničkim fundusom Gospine stolne crkve, taj kulturni skradinski objekt sadrži cijeli niz vrijednih umjetničkih slika, ulja na platnu iz 17. i 18. stoljeća., te zbirku brokantnog crkvenog ruha i crkvene litugijske ornamentike, kaleža, relikvijara, monstranca, sa visokovrijednom knjižnicom.

Barokna stolna crkva Porođenja Blažene Djevice Marije, koja dominira središnjim gradskim trgom, sagrađena je na temeljima nekadašnje katedrale koju su razorili Osmanlije, koji su Skradinom vladali od 1522. do 1683. godine. Crkvu su izgradili Mlečani, a gradila se punih deset godina, od 1747. do 1757. godine. Iznad unutarnjeg dijela portala u drvenu konstrukciju pjevališta 1776. godine ugrađene su orgulje Nakićeve škole, a sagradio ih je talijanski graditelj Francesco Dacci. Teško oštećene u srpskoj agresiji, obnovljene su novcem Ministarstva kulture RH, te su zbog svoje izuzetno visoke umjetničke vrijednosti, proglašene državnim kulturnim dobrom.

Nematerijalna

U skradinskim kaletama i pod prozorom drage osobe oduvijek je odzvanjala prava izvorna dalmatinska klapska pjesma. Nju su prihvatile i ženske vokalne skupine. Klapsko višeglasje koje ima svoju raskošnu bogatu tradiciju poklonicima dalamtinske pjesme svake se godine predstavlja prve subote u mjesecu kolovozu na središnjoj kulturnoj manifestaciji, susretu dalmatinskih klapa, na kojoj vokalni klapski milopjev ispuni svaki kutak grada na desnoj obali Krke.

Gastronomija

Osobit zemljopisni položaj Skradina osjeti se u osebujnim, snažnim, ponekad egzotičnim aromama s bogatih skradinskih trpeza. Poljubac rijeke i mora, susret kontinenta i mediterana, ispisuje ovdje stranice jedne uistinu posebne gastronomije, koja u svojem bogatstvu sadrži gotovo sve:

Riblja jela, kako ona morska tako i ona sa okusom rijeke, uz jegulje i pastrve.

Vrhunski pršuti sušeni na buri skradinskog zaleđa ili mesni specijaliteti od stoke koja slobodno pase u prirodi.

Povrće i voće uzgojeno daleko od gradova i zagađenja.

Na skradinskoj trpezi svatko će naći omiljen zalogaj za sebe! Pokušat ćemo vam otvoriti apetit sa nekoliko skradinskih specijaliteta…..Delicije iz starih vremena koje ne smijete propustiti!

Skradinska torta – poslastica je od badema, oraha i meda koju su nekoć morali kušati mladenci uoči prve bračne noći.

Skradinski rižot – pažljivo se kuha osam, devet, katkad i jedanaest sati. Povremeno se podlijeva temeljcem od kuhanog pijetla, govedine i junetine. Na kraju se doda malo pršuta da oplemeni aromu. Od uobičajenih začina upotrebljavaju se sol, papar i muškatni oraščić, a ostali su začini kuhareva tajna. Prema tradiciji skradinski rižot pripremaju samo muškarci. Rakija od žižula.

Liker od ružinih latica.

Rakija od oraha. 

Koprtlje, neobično arhaično jelo. Štapići pršuta i pancete umotaju se u janjeće iznutrice i kuhaju zajedno s komadima suhog mesa. Kobasice iz skradinskog zaleđa, začinjene muškatnim oraščićem i sokom od češnjaka natopljenog u bijelom vinu.

Sušena janjetina.

Hladni skradinski brudet od jegulje s palentom od kukuruznog brašna mljevenog u mlinovima na Skradinskom buku

Ćokalice – sitne ribice koje žive između gornjeg sloja slatke vode rijeke Krke i donjeg sloja slane morske vode.

Domaći džemovi od oskoruša, planike i smokava s ljekovitim biljem.

Bruštulani (ušećereni) ili slani bademi i suhe smokve.

 

Tekst preuzet sa stranice Lokalna Hrvatska